Obitelj
Vino je duboko utkano u genetski kod naše obitelji. Vinogradi u okružju našeg doma u Kaldiru tu su od pamtivijeka i mi se njima i danas bavimo jednako strastveno kao i naši preci. Vrč za vino iz antičkog perioda pronađen u našem vinogradu koji se danas čuva u muzeju u Trstu svjedoči taj tisućljetni kontinuitet i služi nam kao svakodnevni podsjetnik na našu misiju, održati tradiciju vinogradarstva i vinarstva živom i prosperitetnom. Ulogu današnjih čuvara te tradicije naše obitelji i našeg kraja imaju Albert i Nikola Benvenuti.
Naša vinarija
Vinarija se nalazi u sklopu obiteljskog doma u Kaldiru. U njoj svakodnevno nadziremo i brižno njegujemo sva naša vina. Fokusirani smo na tradicionalne načine dozrijevanja u starijim i aromatski neutralnim hrastovim bačvama te na tip vinifikacije koja na najkvalitetniji način čuva i izražava autentičnost i karakteristike terroira u našim vinima.
Povijest
Povijesne sorte središnje Istre su teran, malvazija i muškat bijeli. Njihova prisutnost u našem kraju se može pratiti unatrag sve do srednjeg vijeka, što je nama kao obitelji sasvim dovoljan motiv da pokušamo dati svoj prilog njihovom očuvanju i u budućnosti. Obitelj Benvenuti se bavi vinima otkako postoji, a u novije doba, s ulaskom Alberta i Nikole u posao, posvećujemo se isključivo proizvodnji vina i vino postaje jedini izvor prihoda. Prvi vinograd je zasađen 1946. godine a prve etikete pod obiteljskim prezimenom su proizvedene 2003. godine.
Vinogradi
Vinogradi su esencija našeg vinskog svjetonazora i u njima provodimo najviše vremena. Svi redom su smješteni na nekim od najviših pozicija u Istri, visoko iznad jutarnjih magli i izmaglica, izloženi kontinuiranom strujanju zraka i učestalim vjetrovima, pouzdanim saveznicima pri čuvanju zdravlja grožđa, a najviši od njih, San Salvatore, se proteže do nadmorske visine od 400 metara. Nalaze se na osunčanim padinama na kosinama s izraženim nagibom tla, koji je na mnogim mjestima veći od 15%, zbog čega smo na takvim pozicijama izradili terase. Tlo na kojima su zasađeni je takozvana bijela zemlja, karbonatno tlu na flišu, koje ima oko 15-20% kalcijevog karbonata i 1,5-2% humusa, i kojeg pH vrijednost iznosi oko 7,5-8,0. Izražena koncentracija kalcijevog karbonata u tlu ograničava bujnost trsova i time utječe na uravnotežen vegetativni porast trsova i postizanje povoljne mikroklime unutar zone grozda. Po mehaničkom sastavu tlo je ilovasta do teška glina, u kojem dominiraju čestice gline i praha te nam taj tip nutritivno siromašnijeg i za vodu prilično nepropusnog tla, s dosta naslaga izdignutih s morskog dna nam omogućava vidljivu prisutnost mineralnosti u svim našim vinima, kao i potpuni izostanak potrebe za navodnjavanjem, čak i tijekom najsušnijih perioda i najtoplijih godišta.
Tlo
Tlo na kojima su zasađeni je takozvana bijela zemlja, karbonatno tlu na flišu, koje ima oko 15-20% kalcijevog karbonata i 1,5-2% humusa, i kojeg pH vrijednost iznosi oko 7,5-8,0. Izražena koncentracija kalcijevog karbonata u tlu ograničava bujnost trsova i time utječe na uravnotežen vegetativni porast trsova i postizanje povoljne mikroklime unutar zone grozda. Po mehaničkom sastavu tlo je ilovasta do teška glina, u kojem dominiraju čestice gline i praha te nam taj tip nutritivno siromašnijeg i za vodu prilično nepropusnog tla, s dosta naslaga izdignutih s morskog dna nam omogućava vidljivu prisutnost mineralnosti u svim našim vinima, kao i potpuni izostanak potrebe za navodnjavanjem, čak i tijekom najsušnijih perioda i najtoplijih godišta.
